Povijest zadrugarstva na našim područjima

Sredinom XIX. stoljeća i raspadom feudalizma brzo se razvijala industrija, trgovina i bankarstvo, ali se istovremeno ekonomski položaj radnika, seljaka i obrtnika sve više pogoršavao. Seljaci i obrtnici teško su mogli koristiti kredite, a kamate su bile zelenaške. Zbog poboljšanja postojećeg stanja oni osnivaju zadruge: seljaci osnivaju poljoprivredne zadruge, obrtnici obrtničke, a radnici potrošačke i nabavno-prodajne zadruge. Prva zadruga u Europi i svijetu osnovana je u Engleskoj 1844., i to kao potrošačka zadruga. Nakon toga zadruge se osnivaju i u drugim zemljama Europe. Preteču zadrugarstva u Hrvatskoj predstavlja osnutak Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva u Zagrebu 1841. godine čiji je zadatak bio unapređivanje raznih grana gospodarstva i gospodarske prosvjete. Udruživanjem istovrsnih seljačkih gospodarskih zadruga i zadružnih zajednica nastaje središnja zadruga koja je stručna i poslovna središnjica svojih područnih zadruga. Zadruge članice pripadale su nekoj od kategorija: kreditne, nabavljačke, konzumne te ostale razne zadruge. Danas vrlo razvijeno štedno-kreditno zadrugarstvo u Hrvatskoj se prvi put spominje 1862. godine u podravskom mjestu Pitomača. Osnivači prve štedno-kreditne zadruge bili su poljoprivrednici i mali obrtnici koji su bili udruženi u tri ceha:

1. CEH činili su kovači, kolari, tesari, tokari, bačvari, stolari, limar, bravari i kotlari.
2. CEH činili su krojači, užari, brijači, licitari, lončari, pekari, mlinari, mesari i soboslikari.
3. CEH činili su postolari, čizmari, remenari, opančari, tapetari, klobučari, krznari, kožari, čohaći i dimnjačari.

Prva zadruga na hrvatskom tlu osnovana je iste 1862. godine u Pitomači, kao obrtnička zadruga, pod nazivom “Pitomačka zanatnička zadružnica”. Ta zadruga nije prekidala svoju djelatnost te i sada djeluje pod nazivom “Prva obrtna štednokreditna zadruga”.
“Pitomačka zanatnička zadružnica” osnovana je radi unapređenja obrta i trgovine s ciljem da pojedinci koji su imali višak novčanih sredstava štede kako bi omogućili zaduživanje u obliku pozajmice-kredita onim pojedincima koji su razvijali svoje gospodarstvo. Prava i dužnosti, život i rad članova zadruge bili su regulirani pravilima iz 1863. koje je Generalna komanda potvrdila 20. lipnja 1864. godine. Nešto prije toga, 1847. godine, Raiffeisen i Schulze/Delitzsch osnovali su prve udruge za uzajamnu pomoć farmera u Weyerbusch/Westerwaldu što će 1864. uroditi prvim statutom štedno-kreditnih zadruga što samo govori o bliskosti ideje zadrugarstva u cijeloj srednjoj i zapadnoj Europi tog vremena.
Početkom XX. stoljeća zadrugarstvo je postalo veoma snažan gospodarski sustav koji se na hrvatskim prostorima počeo razvijati pod utjecajem zadružne prakse iz Europe. U tom vremenu na području današnje Hrvatske djelovalo je više od 1.500 zadruga s oko 250.000 zadrugara. Tijekom dva svjetska rata zadrugarstvo se također uspješno razvijalo. Hrvatske seljačke zadruge djelovale su putem Središnjeg saveza hrvatskih seljačkih zadruga u Zagrebu, gospodarske zadruge u okviru Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva u Zagrebu, a zadruge gospodarske sloge u okviru Saveza zadruga gospodarske sloge.
40-ih godina prošlog stoljeća provodi se kolektivizacija po uzoru na tadašnji Sovjetski Savez i zadrugarstvo gubi svoje izvorne osobine. Početkom 50-ih godina dolazi do ponovnog uzleta zadrugarstva u Hrvatskoj, osnivaju se zadružni i zadružno-poslovni savezi te posebno zadružno štedioničarstvo i bankarstvo. 60-ih godina donose se političke i zakonske mjere kojima se ukidaju zadružni savezi, zadružni bankarski sustav te zemljište. Takvo stanje ostaje sve do 90-ih godina. U to vrijeme u Hrvatskoj djeluje oko 200 poljoprivrednih zadruga. Nakon promjena i uspostave samostalne hrvatske države, 1990. godine nova vlast ne afirmira odnos prema zadrugarstvu, a zadruge se identificiraju kao institucije bivšeg socijalističkog sustava.
Sabor Republike Hrvatske donosi Zakon o zadrugama 1995. godine (i kasnije izmjene i dopune) koji predstavlja početnu osnovu za opstanak i razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj.

Zadružna načela

Osnovne zadružne vrijednosti na kojima svaka zadruga u Hrvatskoj treba temeljiti svoje poslovanje jesu: uzajamna pomoć, demokratičnost, pravednost, otvorenost i odgovornost.

1.načelo dobrovoljno i otvoreno članstvo.
Zadruge su dobrovoljna udruženja otvorena za sve osobe, koje su sposobne koristiti njihove usluge i spremne preuzeti članske obveze, bez obzira na spolne, društvene, rasne, političke i vjerske razlike.

2.načelo demokratsko upravljanje članova.
Zadruge su demokratska udruženja kojima upravljaju njihovi članovi. Članovi zadruge aktivno surađuju u određivanju politike razvoja svoje tvrtke i u donošenju svih bitnih odluka. Članovi u osnovi imaju jednaka glasačka prava.

3.načelo gospodarska suradnja članova.
Zadružna imovina koju stvaraju zadrugari u pravilu je zajednička ili barem djelomično zajednička i nedjeljiva. Zajednička i nedjeljiva treba biti sva ona imovina zadruga koje su poslovale do donošenja Zakona o  zadrugama. Dobit koju zadruge ostvaruju može se rasporediti za razvitak zadruge, za raspodjelu članovima prema obujmu njihovog poslovanja preko zadruge te za podupiranje drugih djelatnosti koje su od interesa za zadrugare.

4.načelo autonomija i nezavisnost.
Zadruge su autonomne tvrtke koje nadziru i kojima upravljaju članovi. Čak i kada ulaze u dogovore ili ugovore s državnim ili financijskim institucijama, one ne smiju ugroziti svoju samostalnost i demokratsku kontrolu svojih članova.

5.načelo izobrazba, osposobljavanje i priopćivanje.
Zadruge neprekidno osiguravaju izobrazbu i osposobljavanje svojih članova, članova tijela zadruge, te zaposlenih. Izobrazba sa zadružnog stajališta nikada nije završen proces. O značaju zadrugarstva članovi obavještavaju javnost i predstavnike sredstava javnog priopćavanja.

6.načelo međuzadružna suradnja.
Zadruge učinkovito ostvaruju koristi svojim članovima učvršćujući zadružnu suradnju na mjesnoj, regionalnoj, državnoj i međudržavnoj razini.

7.načelo briga o zajedništvu.
Budući da su zadruge društva osoba različitih gospodarskih i političkih stajališta, one moraju neprestano usklađivati različitost interesa i stvarati duh zajedništva i tolerancije. Zato i svaki član zadruge mora imati potrebne moralne vrijednosti.

Sumiravši sve navedeno, možemo zaključiti da je zadruga poduzetnički oblik organiziranja pravnih i fizičkih osoba koje mogu obavljati različite vrste zakonom dozvoljenih djelatnosti, odnosno, zadruga je društvo osoba - zadrugara koji su se udružili radi ostvarenja svojih interesa i unapređivanja vlastitog i zadružnog poslovanja.

Župan uvodna riječ

Poštovani,
U cilju promicanja zadruga kao značajnih čimbenika gospodarskog rasta i razvoja, Osječko-baranjska županija je zajedno sa Zadrugom Poduzetnička mreža 2006. godine pokrenula projekt izdavanja publikacije “Zadruga za 21. stoljeće”. Izdavanjem publikacije “Zadruga za 21. stoljeće” željeli smo približiti zadrugu kao oblik međusobnog povezivanja i udruživanja poduzetnika, upoznati postojeće i buduće poduzetnike s prednostima poslovanja u zadrugama, te na taj način stvoriti preduvjete za razvoj zadružnog poduzetništva.

Opširnije...

ZPM uvodna riječ upraviteljice

logo


Dragi naši čitatelji,
s ponosom Vam predstavljamo još jedno izdanje brošure “Zadruga za 21. stoljeće”. Naša početna inicijativa za izradu ove brošure tijekom 2006. godine uspješno je bila realizirana u suradnji sa Osječko-baranjskom županijom. Tijekom vremena ista je više puna ažurirana, prevođena na engleski jezik, a 2012. godine je prepoznata i na nacionalnoj razini.

Opširnije...

Nalazite se ovdje: Naslovnica Općenito