zadruga.obz.hr

Prednosti osnivanja zadruge ponovno postaju velike u suvremenim svjetskim, a u novije vrijeme i hrvatskim uvjetima. Posebno je prikladan način organiziranja poduzetnika koji imaju komplementarno poslovanje na razini nekog prostornog područja. Zadruga je, dakle, zajednički kišobran pod kojim mali poduzetnici na tržištu nastupaju kao snažan i pouzdan partner i zajednički ostvaruju ciljeve koje bi samostalno mnogo teže ili nikako ostvarili. Zadrugom se upravlja zajedno sa svim ostalim zadrugarima, podržava se razvoj vlastitog poduzetništva, a zadrugari podržavaju i stimuliraju razvoj drugih zadrugara. Mali poduzetnici na tržištu nastupaju kao snažan i pouzdan partner te se tako brže i po znatno povoljnijim uvjetima uključuju u gospodarske tokove. Jeftinije je osnivanje, ali i poslovanje jer se npr. većinu marketinških, računovodstvenih i drugih administrativno-tehničkih ili istraživačkih funkcija može prenijeti na zadrugu.

Kako bi zadruga poslovala u skladu s temeljnim načelom naše brošure „Zadruga za 21. stoljeće” trebalo bi:

• Otvoriti mogućnost postojećim zadrugama da organiziraju svoje poslovanje izrazito poduzetnički.
• Osigurati mogućnost prilagodbe i ulaska u međunarodne gospodarske tokove temeljene na zadružnim načelima koja se primjenjuju u zemljama članicama Europske unije.
• Otvoriti mogućnost bržem razvoju zadružnih preradbenih kapaciteta temeljenih na novim tehnologijama.
• Omogućiti da na slabo naseljenim i ruralnim područjima stanovništvo aktivnije sudjeluje u razvoju poduzetničkih zadruga, posebice onih koje bi se bavile proizvodnjom ekološke hrane, čime bi se zaustavilo raseljavanje stanovništva i razvoj slabo razvijenih područja.
• Osigurati kroz funkcioniranje zadružnog sustava bolju izobrazbu zadrugara i zadružnih menadžera, ali i učinkovitu kontrolu primjene zadružnih načela.
• Sačuvati imovinu zadruga stvaranu generacijama za osnivanje novih zadruga s tih područja.

Pojedinačnim djelovanjem mali poljoprivrednik, obrtnik ili ribar često su presitni gospodarski subjekti da bi mogli ravnopravno i uspješno sudjelovati na tržištu. Osim toga oni ne mogu, uz redoviti posao koji obavljaju, uspješno i povoljno nabavljati repromaterijal, prerađivati i prodavati proizvode, voditi knjigovodstvo i obavljati druge popratne poslove. S druge strane, pojedinačni poduzetnik ima male kapacitete proizvodnje i nije zanimljiv velikim partnerima na tržištu, a kada se preko zadruge zajednički prezentiraju proizvodi više zadrugara ona postaje respektabilniji poslovni subjekt. Što je više zadrugara to je više kvalitetnog proizvoda, stoga je svakoj zadruzi u interesu biti otvorena za primanje novih članova. Zadruga je zadrugaru logistička potpora kako bi ga se rasteretilo i oslobodilo mu dragocjeno vrijeme da radi ono što najbolje zna. Pravilima zadruge detaljno se utvrđuju međusobni odnosi zadrugara i zadruge, a svaki zadrugar na Skupštini zadruge ima jednako pravo glasa i odlučivanja. Zadruga je i izvanredno sredstvo za borbu protiv „sive ekonomije“. Osoba koja je zadrugar, preko zadruge sasvim legalno prodaje svoje proizvode ili pruža usluge, a da pritom nije zaposlena u zadruzi. To otvara mogućnosti da osobe s malim primanjima npr. umirovljenici ili studenti ne rade „u fušu“ već da preko zadruge legalno ostvare dodatni izvor prihoda, ne gubeći zbog toga stečena prava. Na kraju ovog poglavlja željeli bismo na najjednostavniji mogući način odgovoriti na pitanje: ZAŠTO BAŠ ZADRUGA?